Saznajte više o različitim, stanjima kože i o tome kako na nju utječu endogeni i egzogeni čimbenici.

Zrela koža postaje s vremenom suha, nedostaje joj masnoće, krhka je, a površina joj je gruba i ispucala. Ona naginje nadražaju svrbeži i ekcemu izazvanim sušenjem kože.

Preko 50% stanovništva žali se na osjetljivu kožu. Osjetljivost kože ovisi kako o unutarnjim čimbenicima, tako i o onima potaknutim djelovanjem okoliša.

Za razliku od kože na dlanovima, koža gornjeg dijela šake je vrlo tanka. Ta činjenica uvjetuje da snažnija opterećenja šake postavljaju velike zahtjeve pred obrambeni i regenerativni sustav kože.

Osjetljivu kožu siromašnu vlagom obilježava nedostatak prirodnih čimbenika zadržavanja vlage i pojačan gubitak vode.

Osobitosti stopala: naša su stopala najteži "fizički radnici". Pri hodu nose trostruku težinu tijela, a unatoč tome premalo su njegovana.

Osjetljiva koža siromašna masnoćom obilježena je nedostatkom epidermalnih lipida i lipida sebuma. To doprinosi slabljenju hidrolipidnog filma i zaštitne funkcije kože.

Debljina kože dojenčeta iznosi otprilike samo jednu petinu debljine kože odraslih, pa je radi toga, općenito govoreći, manje otporna.

Suhoća kože ovisi o vanjskim (egzogenim) i unutarnjim (endogenim) čimbenicima.

Ulcus (čir) je defekt kože koji zahvaća njezinu dubinu. On lomi bazalnu membranu epidermisa, a može se proširiti i do dermisa ili subcutisa. Zalječenje nastupa odbacivanjem nekrotičnog tkiva uz stvaranje ožiljka iz vezivnog tkiva.

Najčešći oblik akne je akna vulgaris. To je bolest koja se prije svega javlja tijekom puberteta. Međutim, akne se sve češće pojavljuju i u kasnijim godinama, pretežno kod žena.

Pazusi spadaju među dijelove tijela se čija koža odlikuje posebnim fiziološkim osobinama. pH-vrijednost kože u pazušnim jamama iznosi 6,5, što je više nego li na ostalim dijelovima tijela.