Suha koža i njezini različiti oblici

Veliki dio stanovništva boluje od suhe kože. Pritom možemo razlikovati različite oblike i stupnjeve težine suhe kože. Suha koža se vrlo često pojavljuje kod djece ispod 10 godina starosti i osoba starijih od  60 godina. Od drugog do petog desetljeća života udio žena koje pate od suhe kože osjetno je viši, nego li udio muškaraca. Otprilike 15% do 20% stanovništva naginje suhoj koži (Xerodermia) zbog atopijske predispozicije.

Suhoća kože ovisi o različitim vanjskim (egzogenim) i unutarnjim (endogenim) čimbenicima. U egzogene čimbenike ubrajamo na primjer klimatske utjecaje i utjecaje iz okoliša, pri čemu, između ostalog, u utjecaje iz okoliša ubrajamo i kontakte kože s kemikalijama, kao što su tvari za čišćenje ili otapala. U egzogene čimbenike, nadalje, ubrajamo izloženost UV-zračenju, ali i utjecaj proizvoda za njegu kože, proizvoda koji su propisani kao terapija te lijekova (topika i interna).

Nasuprot tome endogeni čimbenici su oni koji iznutra doprinose pojavi suhe kože, poput genetički uvjetovane prirodne sklonosti, biološkoga stanja kože, hormonalnih utjecaja i određenih dermatoloških i internističkih bolesti (neurodermitis, psorijaza, ihtioza, dijabetes).

Oblici suhe kože
Postoje različiti uzroci i stupnjevi težine suhe kože, od lakših do onih jasno patoloških oblika. U praksi pojedini oblici nisu uvijek oštro razgraničeni jedni od drugih. Usprkos tome, općenito možemo razlikovati između problematično suhe i izrazito suhe kože. Kod oba oblika osnovni uzrok sastoji se od nedostatka prirodnih čimbenika zadržavanja vlage, prije svega ureje. Zbog svoje patogeneze kod koje važnu ulogu igra oštećeni metabolizam masnih kiselina, kao poseban oblik moguće je izdvojiti suhu kožu sklonu atopiji.

Problematično suha koža
Osobine problematično suhe kože:

• Lagano prhutanje.
• Gruba koža.
• Osjećaj zategnutosti.
• Mogući nadražaj na svrbež.

Važan čimbenik problematično suhe kože je smanjeni sadržaj vodenih veza. To ovisi o koncentraciji prirodnih čimbenika zadržavanja vlage (Natural Moisturizing Factors, NMF), među kojima je, uz epidermalne lipide i aminokiseline, jedan od najvažnijih čimbenika ureja. 

Ureja se stvara tijekom procesa orožnjavanja stanica prilikom razgradnje specifičnih aminokiselina, posebice arginina. Kod smetnji orožnjavanja dolazi do nedostatka tih aminokiselina. To doprinosi značajnom gubitku koncentracije ureje, a prirodna sposobnost zadržavanja vlage u koži se smanjuje. Kod usporednih ispitivanja klinički suhe i zdrave kože ustanovljena je 50% manja koncentracija ureje kod ove prve. Uslijed nedostatka prirodnih čimbenika zadržavanja vlage (prije svega ureje) javlja se pojačani transepidermalni gubitak vode (TEWL).

Primjenom proizvoda za njegu kože koji sadrže ureju u količini od oko 3% do 5% nedostatak prirodnih čimbenika zadržavanja vlage učinkovito se umanjuje. Tada dolazi do povećanog sadržaja vodenih veza u koži, stanje kože se popravlja te normalizira.

Izrazito suha koža
Obilježja izrazito suhe kože, koja se javlja, primjerice, u starosti ili pri snažnom isušivanju kakvo pogađa kožu ruku, su sljedeća:

• Gruba koža.
• Raspucana koža koja naginje stvaranju ragada.
• Orožnjavanje/ljuštenje.
• Čest nadražaj na svrbež.

Za razliku od liječenja problematično suhe kože, liječenje izrazito suhe kože ne može se provesti uz niske koncentracije ureje. Često puta neophodna je terapija s proizvodima koji sadrže i do 10% ureje.

Suha koža koja naginje atopiji
Otprilike 15% do 20% stanovništva pati od suhe kože koja naginje atopiji i disponira neurodermitisu. Pritom dolazi do:

• Prhutave, grube kože sa zadebljanjem i ispucalošću, ragadama.
• Intenzivnog nadražaja na svrbež.
• Sklonosti crvenilu, upali (atopijski ekcem).

Osim nedostatka prirodnih čimbenika zadržavanja vlage, posebice ureje, prilikom smetnji metabolizma masnih kiselina dolazi i do kvalitativnih i kvantitativnih promjena barijernih lipida kože, a time i do smetnji zaštitne funkcije kože.

Atopijski ekcem

Uzroci i terapija suhih stanja kože koja naginje atopiji
Usprkos dovoljnom prihvatu esencijalnih omega-(n)-6 masnih kiselina kod atopičara je izrazito smanjena koncentracija linolne kiseline i njezinih metabolita, poput gama-linolne kiseline u epidermisu (gornji sloj kože). Istovremeno dolazi do povišene razine jednostavnih, nezasićenih omega-9 masnih kiselina, posebice uljnih kiselina. Tako će se kod atopijskog ekcema umjesto fizioloških ceramida bogatih linolnom kiselinom stvoriti  nefunkcionalni ceramidi esterirani uljnim kiselinama.

Ovo stanje nedostatka doprinosi općim posljedicama na stanje kože osobe koja boluje od neurodermitisa. Sustavna i lokalna koncentracija visoko vrijednih omega-6 masnih kiselina može povoljno utjecati na količinu esencijalnih masnih kiselina: osim značajnog smanjivanja nadražaja na svrbež i poboljšanja stanja kože, smanjuje se i rasprostranjenost oboljele površine.

Osim oralne substitucije djelotvornima su se dokazali i proizvodi za njegu kože koji sadrže omega-6 masne kiseline, jer sadrže visoki udio linolne kiseline i gama-linolne kiseline koje se direktno dovode u kožu. Kombinacija oralnih i topijskih aplikacija esencijalnih masnih kiselina u obliku ulja sjemenki noćurka predstavlja dokazani i dobro podnošljivi koncept terapije za djecu (sendvič-terapija).

Ulje dobiveno iz sjemenki noćurka, koje se može primijeniti bilo oralno, bilo topijski, odlikuje se visokim sadržajem vrlo djelotvorne linolne kiseline i gama-linolne kiseline (ukupno oko 85%) i jako dobrom, klinički dokazanom, podnošljivošću na koži.

Ceramidi: najvažniji lipidi koji tvore barijeru
Uslijed nedostatka dugolančanih esencijalnih masnih kiselina, posebno linolne i gama-linolne kiseline, dolazi do promjena na cermidima: usporedivo s cementom između opeka zida ta skupina tvari između ostalog tvori i takozvanu lipidnu barijeru između rožnatih stanica koje imaju središnje značenje u regulaciji vlažnosti kože. Tako stabilnost i funkcioniranje nepropusne barijere ovisi o dovoljnoj opskrbi kože esencijalnim masnim kiselinama.

U znanstvenim istraživanjima dokazano je da se omega-6 masne kiseline nakon lokalne primjene mogu ugraditi u strukturne lipide epidermisa koji su ovisni o linolnoj kiselini. Na taj način dolazi do ponovne uspostave oštećene zaštitne funkcije kože atopičara.

Netaknute lipidne membrane:

1. ceramidi,

2. kolesterol,

3. slobodne masne kiseline oštećenih lipidnih membrana kože atopičara s kvantitativnim i kvalitativnim promjenama u sastavu lipida,

4. uljna kiselina.

Ostali čimbenici suhe kože koja naginje atopiji
Osim ranije spomenutih čimbenika, važnu ulogu kod pojave kože koja naginje atopiji igra i izraziti nedostatak prirodnih čimbenika zadržavanja vlage (ureja). Zbog toga je količina vodenih veza u koži izrazito smanjena. Proizvodi za njegu kože s visokim udjelom ureje mogu poboljšati ta stanja nedostatka kod oboljelih kod neurodermitisa.

Snimak "normalne" kože, suhe kože i kože koja naginje pojavi ekcema svjetlosnim mikroskopom.

1. rožnati sloj
   

2. epidermis (gornji sloj)
   

3. dermis/papile