Osobitosti šaka

Pri svakodnevnom poslu u domaćinstvu, uredu i vrtu šake su zbog svojih osobina i funkcije ljudskog alata izložene snažnim vanjskim utjecajima. Osim toga, koža šaka se prilično razlikuje od kože ostalih dijelova tijela. Osobine kože dlanova razlikuju se od kože nadlanice.

Promatrajući nadlanicu zaključujemo da je njezina koža vrlo tanka. Razlog tome je što subcutis nadlanice (donja koža) gotovo uopće ne sadrži masno tkivo. Međutim, na donjoj strani šake (palma manus), posebice na dijelu dlana ispod palca, nalazi se jastučić neosjetljiv na pritisak čije je potkožno tkivo vrlo snažno, masno i ima vezivnu sposobnost.

Fiziološke osobitosti kao endogeni čimbenici
Zajedno s nedostatkom dlakavosti unutrašnjih strana šake, javlja se i nedostatak žlijezda lojnica koje bi doprinijele mašćenju kože i vezivanju vlage. I na gornjoj strani šaka koje su obrasle tek malim brojem finih dlačica gustoća žlijezda lojnica osjetno je manja nego na drugim dijelovima tijela. Stoga su šake manje zaštićene od vanjskih utjecaja.

Za razliku od žlijezda lojnica, gustoća žlijezda znojnica je na dlanovima veća, nego na ostalim dijelovima tijela. Nedostaju neki prirodni čimbenici zadržavanja vlage (Natural Moisturizing Factors, NMF) i zaštitni lipidi. U kiselom zaštitnom omotaču šake postoji nedostatak najvažnijih pH-stabilizirajućih komponenata žlijezde znojnice koje maste kožu i zadržavaju vlagu.

Na unutrašnjim stranama šaka izrazit rožnati sloj bogat je epidermalnim lipidima. Zbog smanjene gustoće žlijezda lojnica na gornjim stranama šaka postoji nedostatak opskrbe lipidima. Zbog drugačijeg sastava hidrolipidnog filma nastalog u tim uvjetima, šake uslijed opterećenja vrlo brzo postaju suhe. Između ostalog, čestim korištenjem alkalijskih sapuna fiziološka pH-vrijednost šaka se može brzo promijeniti i pasti na nepovoljnu razinu.

Potkožno masno tkivo subcutisa tvori skladište energije za ljudsko tijelo. Ono na unutrašnjim stranama šaka, tabanima i stražnjici ima prvenstvenu zadaću zaštite od udaraca. Na dlanovima se može pronaći oko 400 izlaznih kanala žlijezda znojnica po cm², dok ih na ostalim dijelovima tijela u prosjeku nalazimo oko 100 do 200 po cm². Zato se dlanovi uslijed tjelesnog i psihičkog opterećenja lako i često znoje.

Melanociti i osobitosti prstiju
Za bljedunjava, svijetlo crvenkasta područja podlanice i unutrašnje strane prstiju tipično je da ne tamne prilikom djelovanja sunca. Razlog tome je što u bazalnom sloju dlanova nema melanocita, tj. najvažnijih stanica za tvorbu pigmenata. Dlanovi i jagodice prstiju imaju posebno izražene utore. Oni su zaslužni za jedinstveni osobni otisak prstiju.

Egzogeni utjecaji i posljedice za šake

Svakodnevna opterećenja šaka nastaju:

• pranjem vodom i sapunima,
• djelovanjem alkalijskih i kiselih tvari,
  
• kontaktom s otapalima,
  
• oštećenjima uslijed djelovanja slobodnih radikala,
  
• toplinom i hladnoćom,
  
• mehaničkim opterećenjima.
  

Ekcemi šaka i alergijske reakcije
Kod bolesti šaka glavnu ulogu igraju iritativni-toksični i alergijski ekcemi. Oni se mogu uvrstiti u skupinu egzogenih ekcema koji su prouzročeni izvana djelujućim, štetnim utjecajima i tvarima (noksama).  Alergijskoj reakciji često prethodi iritativno-toksično oštećenje (tzv. dvofazni ekcem):

Ukoliko se koža i njezina zaštitna funkcija zbog porasta opterećujućih čimbenika više ne mogu regenerirati u potrebnoj mjeri, može doći do senzibilizirajuće reakcije i kontaktnog ekcema. Endogeno opterećene osobe s osjetljivom, suhom kožom, trebale bi pri svakodnevnom poslu te u domaćinstvu brinuti o održavanju prirodnog mehanizma zaštite i regeneracije, kao što je zaštitna funkcija kože i sposobnost alkalijske neutralnosti te ih poduprijeti medicinskim proizvodima za njegu.

Od 15% do 35% zaposlenika obolijeva od ekcema na šakama. Ovdje se poglavito radi o mladim, najčešće ženskim osobama koje rade u zanimanjima za koje je opterećenje šaka tipično, kao npr. posao u frizerskom salonu ili posao medicinskog osoblja.