Epidermis (gornji sloj kože)

Epidermis (gornji sloj), kao završni sloj kože, tvori pravi zaštitni pokrivač spram vanjskoga svijeta. Njegova prosječna debljina proteže se od 0,1 mm na tijelu, tek 0,02 mm na licu, do između 1 mm i 5 mm na tabanima.

Na površini kože nalaze se završeci izvodnih kanala žlijezda znojnica (100 - 200 kom/cm²) te otvori žlijezda lojnica (50 - 100 kom/cm²). Njihove izlučevine zaslužne su za vlaženje i mašćenje kože, a time i za održavanje hidrolipidnog filma. Sam epidermis ne sadrži krvne žile. Zato se hranjivim tvarima opksrbljuje putem finih kapilarnih spletova koji se nalaze u papilama dermisa.

Oko 90% epidermisa sastoji se od  keratinocita, epidermalnih stanica u pravom smislu riječi, koje na okupu drže takozvani dezmosomi. Razlikujemo ukupno 5 slojeva:

• Rožnati sloj (Stratum corneum)
• Svijetli sloj (Stratum lucidum)
• Zrnati sloj (Stratum granulosum)
• Trnasti sloj (Stratum spinosum)
• Bazalni sloj (Stratum basale)

Shematski prikaz epidermisa: bazalne se stanice prilikom diferencijacije pretvaraju u rožnate stanice koje su plosnate i bez jezgre.


1. rožnati sloj

2. svijetli sloj

3. zrnati sloj

4. trnasti sloj

5. bazalni sloj

6. bazalna membrana

Bazalni sloj (stratum basale)

Stratum basale (stratum, lat. pokrov; basalis, lat. temelj), je najdonji sloj epidermisa (gornji sloj). Bazalne stanice počivaju izravno na bazalnoj membrani koja oštro razgraničava epidermis od dermisa. Kroz proces stanične diobe (proliferaciju) one su, kao matične stanice, zaslužne za kontinuirano obnavljanje kože. Tom prilikom, stanice kćeri se pomiču u viši sloj gdje prolaze kroz različite razvojne stadije. U bazalnom sloju nalaze se i melanociti, stanice koje tvore pigment.

Trnasti sloj (stratum spinosum)

Stratum spinosum (spino, lat. trn) se nastavlja na bazalni sloj. U njemu se najprije mogu uočiti takozvane vakuole (Odlandova tjelešca) koje su omeđene membranom. One u obliku dvostrukih, pločasto poredanih lipidnih membrana u sebi sadrže  preteče epidermalnih lipida.

Zrnati sloj (stratum granulosum)

U zrnatom sloju (granula, lat. zrno), koji se veže na trnasti sloj, započinje proces orožnjavanja keratinocita (keratinizacija). Zrnati sloj je dobio ime po izgledu koji je uvjetovan nazočnošću takozvanih granula keratohijalina, mješavine različitih proteinskih jedinica.

Svijetli sloj (stratum lucidum)

Stratum lucidum je takozvani svijetli sloj koji ima izraženu nepropusnost sunčevih zraka. Stanice od kojih je načinjen su prilično plosnate i raspoređene gusto jedna uz drugu tako da se granice među njima ne razaznaju.

Osim keratohijalina, prethodnice keratina, granule sadrže i takozvane filagrine (filamente), ispunjujući materijal kože.

Rožnati sloj (stratum corneum)

Stratum corneum (cornea, lat. rožnata koža) je gornji sloj epidermisa. Među rožnatim stanicama nalaze se epidermalni lipidi. Rožnati sloj, posebice njegova donja trećina, tvori nepropusnu barijeru koja ima funkciju zaštite od utjecaja iz vanjskoga svijeta.

Elektromikroskopski snimak stanica koje se ljušte.