Epidermalni lipidi

Uz stanice rožnatoga sloja epidermalni lipidi imaju središnju ulogu u zaštitnoj funkciji kože. Oni stvaraju "pročelje", ili popunu rožnatog staničja koja veže "opeke", tj. rožnate stanice.

Koži vlastiti lipidi sintetiziraju se u stanicama epidermisa iz međuproizvoda izmjene tvari ili iz esencijalnih masnih kiselina. Uz mono-, di- i trigliceride njima pripadaju i kolesterol, ceramidi i fosfolipidi.

Sustav epidermalnih lipida
Uzorak lipida uzet iz membrane rožnatoga sloja razlikuje se od živog epidermisa čije se membrane pretežito sastoje od fosfolipida. U rožnatim lipidima ne nalaze se fosfolipidi. Oni se razgrađuju tijekom diferencijacije (orožnjavanja) keratinocita. Zato u rožnatom sloju prevladavaju ceramidi, kolesterol i slobodne masne kiseline.

Tvorba epidermalnih lipida
Tvari koje prethode tvorbi lipida rožnatoga sloja proizvode se u Golgijevom aparatu rožnatih stanica, u gornjem trnastom sloju. Nakon toga se u obliku dvostrukih lipidnih membrana intracelularno grupiraju u mikroskopski male granule - membranom ograničene vakuole (Odlandova tjelešca). U gornjem sloju Stratuma granulosuma (zrnati sloj) Odlandova tjelešca egzocitozom izbacuju te dvostruke lipidne membrane u stanični međuprostor.

Tijekom tog sazrijevanja polarni glikolipidi, fosfolipidi i sterolesteri se enzimatski pretvaraju u nepolarne lipide kao što su ceramidi i slobodne masne kiseline. Tako nastaje funkcionalno sposobna, selektivno propusna, rožnato-stanična lipidna membrana, zvana i propusna membrana (permeabilna membrana).

Utjecaji na mehanizam obnavljanja
Aktiviranje koži vlastitog zaštitno-obnavljajućeg sustava podliježe različitim utjecajima. Tako pojačana sinteza kolesterola, masne kiseline i sfingolipida vodi do ponovnog uspostavljanja zaštitne uloge. Oštećeni rožnati sloj, npr. uslijed odljepljivanja flastera ili nanošenja acetona, može se obnoviti samo kiseljenjem gornje površine kože. Neutralno ili alkalijsko okružje, naprotiv, usporava obnavljanje.

Utjecaji na mehanizam obnavljanja

Aktiviranje koži vlastitog zaštitno-obnavljajućeg sustava podliježe različitim utjecajima. Tako pojačana sinteza kolesterola, masne kiseline i sfingolipida vodi do ponovnog uspostavljanja zaštitne uloge. Oštećeni rožnati sloj, npr. uslijed odljepljivanja flastera ili nanošenja acetona, može se obnoviti samo kiseljenjem gornje površine kože. Neutralno ili alkalijsko okružje, naprotiv, usporava obnavljanje.


Raster snimke raspuknuća Stratum corneuma uslijed smrzavanja snimljene elektronskim mikroskopom.

1. Korneociti.

2. Intracelularni prostor, djelomice ispunjen lipidima kože.

Fosfolipidi su značajni sastavni dio staničnih membrana. Tijekom diferenciranja (orožnjavanja) oni bivaju razgrađeni, budući da fosfor, odnosno fosfat predstavljaju važnu tvar za organizam.

Epidermalni lipidi stvaraju se u Golgijevom aparatu keratinocita u gornjem trnastom staničnom sloju.

U Odlandovim tjelešcima nakupljaju se lipidi koji se nakon toga odlijevaju u ekstracelularni prostor gornjeg zrnatog sloja (egzocitoza).

Epidermalni lipidi tvore popunu koja čvrsto povezuje rožnate stanice (model opeka-cement).

1.   Odlandova tjelešca.

2.   Golgijev aparat.

3.   Egzocitoza.

4.   Stanice Stratuma granulosuma.

5.   Rožnate stanice.

6.   Dvostruke lipidne membrane.