|
|
||||||||
Važan razlog pojave dubokih bora:
|
||||||||
Prijevremeno starenje kože
|
![]() |
|||||||
|
Smanjenje proizvodnje kolagena Sa svojih 60% kolageni predstavljaju glavni sastavni dio kože. Oni su dakle "materijal kojim se puni" vezivno tkivo. S godinama opada sinteza kolagena u takozvanim fibroblastima, dok sinteza kolagenaze (enzima koji razgrađuju kolagen) raste. Na taj način, količina kolagena koji je suodgovoran za napetu sliku kože godišnje opada za oko 1%. Vezivno tkivo popušta. Koža i konture lica gube svoj oblik i čvrstoću. Stanje vidljivo oštećenog vezivnog tkiva se u anglo-američkom govornom području često naziva "sagging": neki dijelovi kože su obješeni poput "vrećica".
Pad sposobnosti regeneracije stanica Jedan od najvažnijih uzroka pojave bora je smanjena aktivnost stanica, a time i pad sposobnosti regeneracije stanica. Izmjena tvari postaje sve sporija. Koža pojačano gubi vlagu, opada joj elastičnost i otpornost. Osjetljiva koža lica osobito brzo naginje stvaranju bora. Bore se javljaju ranije i često su jače izražene. Zato su joj neophodni proizvodi za njegu koji povisuju energetsku razinu stanica i potiču regeneraciju stanica kože.
|
||||||||
|
Hiperpigmentacija Osim promjena na strukturi kože koje su uvjetovane UV zračenjem, s porastom životne dobi, oko 30-te godine života, dolazi i do pojave promjene pigmentacije kože. Ten poprima neravnomjerno smeđ izgled. Takve hiperpigmentacije kože, u narodu nazivane staračkim pjegama, mogu se pojaviti u obliku većih ili manjih mrlja na koži. One nastaju radi povišene proizvodnje melanina i neredovitog skladištenja i zadržavanja melanina u stanicama epidermisa i najčešće su hormonalno uvjetovane (trudnoća, oralni kontraceptivi, hormonalna terapija). Pri nastanku hiperpigmentacija na koži, osim izloženosti UV zračenju, važnu ulogu igraju i genetičke predispozicije te životna dob.
Opadanje gustoće papila Dok se na najvišem sloju kože, Stratum corneumu, gotovo niti mikroskopski ne mogu raspoznati razlike između stare i mlade kože, promjene se, prije svega, događaju u epidermisu i dermisu. Epidermis u starijoj životnoj dobi postaje tanji, gubi se poredak pojedinih slojeva stanica. Zbog smanjenja epidermalnih bazalnih stanica dolazi do stanjivanja graničnog sloja između epidermisa i dermisa. Ova dermo-epidermalna zona se sastoji od čvrstih veza između dermalnih papila i epidermalnih izbočina.
|
||||||||
|
||||||||
|
Papile opskrbljuju epidermis hranjivim tvarima Papile, male izbočine dermisa u epidermis, bitno su odgovorne za čvrstoću kože. One se sastoje od elastičnih niti (kolagen i elastin) te sadrže krvne kapilare koje epidermis opskrbljuju hranjivim tvarima i kisikom. Od 25-te godine života te strukture opadaju i njihov se broj smanjuje. Opada i opskrba epidermisa hranjivim tvarima. Taj biološki proces je vidljiv kroz pojavu borica i linija na koži, ten izgleda umorno, upalo i neravnomjerno.
|








